
Kopriva nije korov, već kraljica samoniklog jestivog bilja, koja raste i tamo gde drugih biljaka nema, na zapuštenim mestima, uglavnom na livadama, uz ograde, puteve, na šumskim čistinama
Pomalo neugledna, često u travi i neprimetna, skromnog izgleda a bogatog sadržaja ‒ kopriva je pravi dragulj u riznici prirode. Možda vas prve asocijacije podsete na detinjstvo i ne tako prijatan susret sa njom, ali ona je od davnina poznata po svojim lekovitim moćima. Dakle, i za koprivu važi pravilo kao i za sve u životu ‒ ne sudite prema izgledu, potražite suštinu...
Iako smo svi ponešto čuli o lekovitosti koprive, ne znamo koliko nas je svesno toga koliko je ona, zapravo, lekovita. Ponekad, u potrazi za rešenjem naših zdravstvenih problema, zaboravimo na to da nam je priroda već dala sve potrebno za zdravlje i da su nam nadohvat ruke prirodni i besplatni lekovi.
Kopriva nije korov, već kraljica samoniklog jestivog bilja, koja raste i tamo gde drugih biljaka nema, na zapuštenim mestima, uglavnom na livadama, uz ograde, puteve, na šumskim čistinama...
Hrana naroda i srodnica bogova
Tkanina napravljena od koprive nađena je na lokacijama na kojima su živeli ljudi iz bronzanog doba. Za njenu moć znali su stari Grci i koristili je za masažu protiv reumatskih bolova i išijasa. Koristili su je i stari Rimljani - kao hranu i lek. Dobar deo nemačke uniforme u Prvom svetskom ratu bio je izrađen od koprivinih vlakana...
Zanimljiv je mit o vezi između koprive i groma, koja uključuje boga Peruna. On je, da podsetimo, bio moćni bog grmljavine, munje i groma starih Slovena. Pošto je vatra sa neba i dolazi od boga Peruna, verovalo se da su on i kopriva u srodstvu, jer svako “proizvodi” vatru na svoj način. Prema narodnoj izreci – neće svoj na svoga, ni grom neće u koprive. U narodu se veruje i da kad kokoške jedu sušene koprive, poveća se broj izleglih jaja.
Znalci ovu biljku s razlogom smatraju svestranim lekom. Do nje je zaista lako doći, a s obzirom na njenu lekovitost, valjalo bi je koristiti mnogo više. To nam je potvrdila i Žaklina Radulović iz Luke, sela nadomak Bora, koju smo upoznali u Sokobanji, na dodeli "sertifikata" za izuzetno poznavanje samoniklih biljaka.
U lekovite svrhe koriste se vrhovi grančica s listovima, sam list, cela nadzemna biljka u cvetu ili samo koren.
D.Radivojac
Oktobar 2018.
Više pročitajte u novinama ili elektronskom izdanju broja 558.